Prilikom otvorenja prisutne je pozdravio rektor Univerziteta u Zenici, gospodin Dževad Zečić, a sesiju predavanja je otvorio gost predavač, profesor historije i novinar Cristopher Bennett. Bennett je kao uzrok haosa u društvu i političkoj sferi u BiH naveo izborne sisteme i strukturalno pitanje budući da stvaraju razdor među ljudima. U svom predavanju ''Ratna trauma: seksualno nasilje i 'djeca rata''' neuropsihijatrica Amra Delić je govorila o tome na koje sve načine i u koje svrhe silovanje može biti korišteno, a u slučaju rata je korišteno kao oružje istog. Više od 20 000 žena, djevojčica i muškaraca je seksualno zlostavljano, a najčešće žrtve su bile ženske osobe od 12 do 48 godina. Još uvijek se ne zna tačan broj žrtava seksualnog nasilja u ratu budući da žrtve šute zbog patrijarhalnog okvira unutar kojeg naše društvo živi, a užasavajuća je činjenica da većina žrtva susreće svoje mučitelje na dnevnoj bazi. Profesor historije Dubravko Lovrenović je govorio o drami nacionalističkog spasenja, te tzv. velikim i malim narodima koji su se u vlastitome autizmu međusobno istrebljivali i stradavali u ime nacije, tj. fikcije koju je vrlo teško opisati.
Iz teološko-eshatološke perspektive, dr. Drago Bojić je propitivao mogu li sjećanje, opraštanje i pomirenje kao bitne teološke kategorije postati etičke i političke vrednote, te koliko je tanka granica između kulturne amnezije i kulturne opsesije sjećanja. Opraštajuće i pomirljivo sjećanje koje neće biti (samo) sjećanje na pretrpljene nepravde, nego (prije svega) sjećanje na tuđu patnju je ono što bi trebao biti cilj i svrha izliječenja.

Parola ''oprostiti, ali ne zaboraviti'' čini bazu za prisvajanje religijskih vrijednosti za račun nacionalističke ideologije koja u konačnici nacionalizira instancu Boga i pretvara ga, namjesto metafizičke u ideološku vrijednost, kaže profesor savremene bošnjačke književnosti Enver Kazaz. Dodao je kako se, u bestijariju pamćenja, žrtve pojavljuju kao etičko opravdanje za unutarnju homogenizaciju i militarizaciju etnije.Pravnik i magistar kulturno-religijskih studija, Srđan Šušnica u svom je predavanju tematizirao rodnu ravnospravnost u duhu ideološke matrice promjena naziva ulica u Banjoj Luci i Bosni i Hercegovini općenito. Sloboda konstrukcije roda je pod velikim pritiskom etno-religijskog radikalizma i kriminalne/militantne zloupotrebe liberalnih ideja sa konceptom ''prava jačeg''. Na taj način, oni ekonomski i politički najbeskrupulozniji i najmoćniji, sa jakim militantnim i nasilnim impulsima postižu svoje ciljeve i etno-mačističku i klero-nacionalističku konstrukciju javnog prostora, kazao je Šušnica. Zanimljiv je podatak da je promijenjen naziv čak 246 ulica i od toga je samo 7% ulica posvećenih ženama. Usto, samo jedna ulica posvećena ženi se nalazi u centru Banja Luke, a ostatak je u izoliranijim dijelovima grada.
Učionica je bila i medijski popraćena, a više informacija se može pronaći na sljedećem linku:
http://www.zenicablog.com/?s=
interdisciplinarna
Nakon diskusija zaključak je bio da je potrebno još mnogo temeljitog rada na dekonstrukciji nacionalističkih i ideoloških mitova kako bi se na adekvatan način moglo pomoći onima koji su pretrpjeli njihove užase, a taj zadatak pripada novim generacijama.